TEHNICKA KULTURA EKSTERNA MATURA

Autor: ELVIR CAJIC, PROF

TEST IZ TEHNIČKE KULTURE

ZA POLAGANJE EKSTERNE MATURE

  

Nakon što izaberete određeni odgovor pređite na sledeće pitanje!!!

 

1. Punom debelom linijom označavamo:
   1.   vidljive ivice i konture predmeta
   2.   nevidljive ivice i konture predmeta
   3.   mjesto gdje je potrebno izvršiti savijanje
   4.   simetralu crteža
2. Prikazani tehnički crtež nazivamo:
   
   1.   instalacioni crtež
   2.   montažni crtež
   3.   radionički (izvedbeni) crtež
   4.   sklopni crtež
3. Isprekidanu liniju koristimo za crtanje:
   1.   zaklonjenih kontura predmeta i mjesta na kojima se vrši savijanje materijala.
   2.   montažni crtež
   3.   radionički (izvedbeni) crtež
   4.   sklopni crtež
4. Koliko je važno znati izraditi, ali i čitati i analizirati mašinske tehničke crteže.
   Analizom crteža uočavamo sljedeće: broj ___________ , naziv pozicije, broj komada, materijal, dimenzije.
   Napisanoj rečenici pridružite ogovarajuču riječ (pojam).
   1.   pozicije
   2.   zaglavlje
   3.   sastavnica
   4.   mjerila
5. Na crtežu, linijom crta–tačka–crta označavamo središnicu (simetralu) i
   1.   presjek
   2.   zaglavlje
   3.   sastavnica
   4.   mjerila
6. Kotiranje je:
   1.   unošenje brojnih vrijednosti veličina predmeta u tehnički crtež
   2.   unošenje brojnih vrijednosti veličina mašinstva
   3.   unošenje brojnih vrijednosti mehatronike
   4.   unošenje brojnih vrijednosti elektrotehnike
7. Na tehničkom crtežu, sve mjere u kotama izražene su u:
   1.   milimetrima
   2.   unošenje brojnih vrijednosti veličina mašinstva
   3.   unošenje brojnih vrijednosti mehatronike
   4.   unošenje brojnih vrijednosti elektrotehnike
8. Bez obzira na mjerilo, na tehničkom crtežu uvijek se upisuje:
   1.   stvarna vrijednost dimenzije
   2.   umanjena vrijednost dimenzije
   3.   uvećana vrijednost dimenzije
   4.   po slobodnom izboru
9. Na radioničkom tehničkom crtežu kote mogu biti raspoređene:
   1.   po svim projekcijama
   2.   umanjena vrijednost dimenzije
   3.   uvećana vrijednost dimenzije
   4.   po slobodnom izboru
10. Na tehničkom crtežu, da bismo predstavili dimenzije predmeta, po pravilu kotiramo:
    1.   samo vidljive ivice predmeta
    2.   nevidljive ivice predmeta
    3.   lijevu stranu crteža
    4.   desnu stranu crteža
11. Na tehničkom crtežu, elemente kote čine:
    1.   kotna linija, pomoćna kotna linija, kotni završrtak i kotni broj
    2.   nevidljive ivice predmeta
    3.   lijevu stranu crteža
    4.   desnu stranu crteža
12. Na tehničkom crtežu, kotni broj se piše:
    1.   na sredini iznad kotne linije u smijeru kazaljke na satu
    2.   ispod kotne linije u smijeru kazaljke na satu
    3.   na pomoćnoj kotnoj liniji
    4.   paralelno sa kotnom strelicom
13. Na tehničkom crtežu, na kraju pokazne linije koja označava poziciju crtamo:
    1.   tačku
    2.   ispod kotne linije u smijeru kazaljke na satu
    3.   na pomoćnoj kotnoj liniji
    4.   paralelno sa kotnom strelicom
14. Kod rednog kotiranja, u slučaju kada nema dovoljno mjesta za crtanje kotnih strelica kotnu liniju ograničavamo:
    1.   tačkama
    2.   zarezima
    3.   upitnicima
    4.   dvotačkama
15. U mašinskom tehničkom crtanju, ponekad se ispred kotnog broja nalaze i različite oznake koje detaljnije opisuju oblik mašinskog elementa.
    Oznaka (fi ) koristi se za:
    1.   označavanje valjkastih predmeta
    2.   zarezima
    3.   upitnicima
    4.   dvotačkama
16. U mašinskom tehničkom crtanju, ponekad se ispred kotnog broja nalaze i različite oznake koje detaljnije opisuju oblik ili vrstu mašinskog elementa.
    Oznaka M koristi se za označavanje:
    1.   vijaka i navrtki sa milimetarskim navojem
    2.   vijaka i zakovica
    3.   cijevi
    4.   vijaka, klinova i opruga
17. U zavisnosti od oblika predmeta, a da bi se što jasnije predstavile njegove dimenzije, primjenjuju se sljedeće vrste kotiranja:
    1.   simetrično, redno paralelno, kotiranje sa preklapanjem kotnih linija i kombinovano kotiranje
    2.   vijaka i zakovica
    3.   cijevi
    4.   vijaka, klinova i opruga
18. Analizom nanijetih kota na tehničkom crtežu, nacrtani predmet je kotiran:
    
    1.   simetrično
    2.   redno
    3.   paralelno i simetrično
    4.   paralelno i redno
19. Analizom nanijetih kota na tehničkom crtežu, nacrtani predmet je kotiran:
    
    1.   redno (lančano)
    2.   redno
    3.   paralelno i simetrično
    4.   paralelno i redno
20. Mjerilo ili razmjera je:
    1.   brojni odnos koji pokazuje koliko je puta neki predmet uvaćan ili umanjen ili je u tehničkom crtežu nacrtan u prirodnoj veličini naziva se mjerilo
    2.   omjer crteža predmeta i slike
    3.   omjer crteža predmetai predmeta
    4.   omjer crteža predmeta i dnevnika rada
21. Bez obzira u kojem mjerilu je crtež predmeta nacrtan, kotni broj predstavlja:
    1.   stvarnu (prirodna) veličinu
    2.   dimenziju koja je nacrtana
    3.   crtež predmeta uvećan
    4.   po ličnom izboru
22. Crtež predmeta nacrtan u M 1:2 znači da je crtež predmeta nacrtan:
    1.   dva puta manji u odnosu na prirodnu veličinu
    2.   dva puta veći u odnosu na prirodnu veličinu
    3.   u prirodnoj veličini
    4.   nacrtan proizvoljno.
23. U oznaci mjerila, šta predstavlja prvi a šta drugi broj?
    1.   Prvi broj predstavlja prirodnu veličinu, a drugi omjer veličine u tehničkom crtežu
    2.   Prvi broj predstavlja prirodnu veličinu, a drugi kotni broj
    3.   Prvi broj predstavlja prirodnu veličinu, a drugi broj pozicije
    4.   Oba broja predstavljaju prirodnu veličinu
24. Pažljivo analizirajte prikazanu sliku i odredite u kojem je mjerilu
    nacrtan predmet na tehničkom crtežu.
    
    1.   crtež predmeta nacrtan je u M 1:1
    2.   crtež predmeta nacrtan je u M 1:2
    3.   crtež predmeta nacrtan je u M 2:1
    4.   crtež predmeta nacrtan je proizvoljno
25. Dio tehničkog crteža koji sadrži: naziv crteža, mjerilo, broj crteža, naziv ustanove u kojoj je crtež izrađen, imena i potpisi osoba odgovornih za izrađeni crtež, naziva se:
    1.   zaglavlje
    2.   okvir
    3.   sastavnica
    4.   pozicija
26. Orginalni crtež se crta pomoću pribora za tehničko crtanje ili računara, prema standardnim pravilima, i sadrži:
    1.   sve kote, pozicioni broj i crta se u određenom mjerilu.
    2.   pozicije
    3.   sadrži kotni broj
    4.   samo oznake mjerila
27. U tehničkom crtanju, skica je:
    1.   skica je crtež predmeta nacrtan slobodnom rukom prema pravilima tehničkog crtanja.
    2.   crtež nacrtan pomoću računara
    3.   crtež nacrtan pomoću dva trougla
    4.   crtež nacrtan pomoću pribora za tehničko crtanje
28. U tehničkom crtanju, pod kombinovanim kotiranjem podrazumijevamo:
    1.   primjenu lančanog (rednog) i paralelnog kotiranja
    2.   primjenu mjerila
    3.   prikaz predmeta u mjerilu
    4.   prikaz predmeta na listu papira
29. Pažljivo analizirajte prikazanu sliku i odredite u kojem mjerilu je nactan predmet na tehničkom crtežu.
    
    1.   crtež predmeta nacrtan u mjerilu 1:2 i umanjen je dva puta u odnosu na pravu veličinu
    2.   crtež predmeta nacrtan u mjerilu 2:1 i umanjen je dva puta u odnosu na pravu veličinu
    3.   crtež predmeta nacrtan u mjerilu 1:2 i uvećan je dva puta u odnosu na pravu veličinu
    4.   crtež predmeta nacrtan u mjerilu 1:2 nacrtan po izboru tehničkog crtača
30. Pažljivo analizirajte prikazanu sliku i odredite u kojem mjerilu je nactan predmet na tehničkom crtežu.
    
    1.   crtež predmeta nacrtan u mjerilu 2:1 i uvećan je dva puta u odnosu na pravu veličinu
    2.   crtež predmeta nacrtan u mjerilu 1:2 i umanjen je dva puta u odnosu na pravu veličinu
    3.   crtež predmeta nacrtan u mjerilu 2:1 i umanjen je dva puta u odnosu na pravu veličinu
    4.   crtež predmeta nacrtan u mjerilu 1:2 nacrtan po izboru tehničkog crtača
31. U mašinskom tehničkom crtanju vrlo često se ispred kotnog broja nalaze i različite oznake koje detaljnije opisuju oblik mašinskog elementa.
    Šta predstavljaju oznake S i M ?
    
    1.   Oznaka S se koristi za označavanje kugle, a M za označavanje vijaka i navrtki sa milimetarskim navojem
    2.   Oznaka S se koristi za označavanje kvadrata, a M za označavanje mjerila u milimetrima
    3.   Oznaka S se koristi za označavanje pravougaonika, a M za označavanje skice
    4.   Oznaka S se koristi za označavanje elipse, a M za označavanje mjere
32. U mašinskoj tehnici, često je potrebno predmet prikazati – nacrtati u različitim projekcijama.
    Ortogonali crtež predmeta se crta:
    1.   u jednoj ravni
    2.   u tri ravni
    3.   u tri kvadranta
    4.   prizvoljno
33. U ortogonalnoj ili pravougloj projekciji predmet se najčešće prikazuje u tri pogleda:
    1.   nacrtu, bokocrtu i tlocrtu
    2.   kosoj projekciji i tlocrtu
    3.   nacrtu i izometriji
    4.   po slobodnom izboru
34. Za uočavanje složenih detalja nekih predmeta potrebno je primjeniti prostorni trodimenzionalni prikaz.
    Takva vrsta prikaza ( projekcije) u kojoj se vide sve tri dimenzije predmeta naziva se:
    1.   aksonometrija
    2.   geometrija
    3.   geografija
    4.   trigonometrija
35. Aksonometrijski crtež se može izrađivati u sljedećim projekcijama:
    1.   izometriji, dimetriji, trimetriji i kosoj projekciji
    2.   izometriji, geometriji i geografiji
    3.   dimetriji, trimetriji geometriji
    4.   trimetriji, kosoj projekciji i po vlastitom izboru
36. Na tehničkom crtežu, na sredini iznad kotne linije, u smijeru kazaljke na satu, se upisuju:
    1.   kotni brojevi
    2.   kotni završetci
    3.   kotni iskazi
    4.   krakovi
37. Na tehničkom crtežu, punom tankom linijom se crtaju:
    1.   kotne i pomoćne kotne linije
    2.   linje po izboru
    3.   osnovne linije crteža
    4.   slova
38. Kod crteža predmeta kod koga se kotne linije nadovezuju jedna na drugu, izvršeno je:
    1.   redno (lančano) kotiranje
    2.   simetrično kotiranje
    3.   obično kotiranje
    4.   tehničko kotiranje
39. U jednopolnim električnim šemama, prikazani simbol, odnosno broj kosih crtica na liniji predstavlja:
    
    1.   trožilni provodnik
    2.   broj sijalica
    3.   broj prekidača
    4.   trofaznu utičnicu
40. U jednopolnim električnim šemama, prikazani simbol predstavlja:
    
    1.   jednopolni prekidač
    2.   serijski prekidač
    3.   sijalicu
    4.   utičnicu
41. U dvopolnoj električnim šemama, prikazani simbol predstavlja:
    
    1.   utičnicu
    2.   utičnicu sa zaštitnim kontaktom
    3.   prekidač
    4.   osigurač
42. U jednopolnim i dvopolnim šemama, prikazani simbol predstavlja:
    
    1.   osigurač
    2.   prekidač
    3.   sijalicu
    4.   ništa
43. Na dvopolnoj električnoj šemi je prikazan spoj:
    
    1.   jednopolnog prekidača, sijalice i osigurača
    2.   dvopolnog prekidača, sijalice i utičnice
    3.   seriskog prekidača, sijalice i pumpe
    4.   proizvoljnog prekidača, sijalice i motora
44. Kako elektronske sklopove sačinjavaju provodnici (vodovi), diode, tranzistori, otpornici, kondenzatori, zavojnice, transformatori itd., najprikladnije ih šematski prikazivatu upotrebom odgovarajućih simbola.
    Grafički simbol na slici predstavlja:
    
    1.   PNP tranzistor
    2.   NPN tranzistor
    3.   mikrofon
    4.   tiristor
45. Na slici je prikazan izgled i simbol elektronskog elementa, koji se ugrađuje u elektronske uređaje.
    Naziv elektronskog elementa je:
    
    1.   nepromjenljivi (stalni) otpornik
    2.   osigurač
    3.   kondenzator
    4.   zvučnik
46. Prikazani grafički simbol koristimo za crtanje šema u hidraulici. Riječ je o mašini pomoću koje se mehanička energija transformiše (pretvara) u energiju radnog fluida.
    Za koju mašinu koristimo prikazani grafički simbil?
    
    1.   volumensku pumpu
    2.   hidraulični akumulator
    3.   filter
    4.   cjevovod
47. Na slici je predstavljen simbol elektronskog elementa koji se ugrađuje u ispravljače napona.
    Naziv elektronskog elementa je:
    
    1.   Grecov spoj
    2.   transformator
    3.   generator
    4.   indikator
48. Tehnički crtež koji prikazuje načine izvođenja cijevnih, vodovodnih i električnih vodova naziva se:
    1.   instalacioni crtež
    2.   radionički crtež
    3.   montažni crtež
    4.   šematski crtež
49. U aplikativne programe koji su prvenstveno namijenjeni za izradu tehničkih crteža ubrajamo:
    1.   CorelDRAW, AutoCad, CATIA
    2.   MS Excel, MS Word
    3.   MS PowerPoint, MS Word
    4.   MS Word, MS Publisher
50. Prema namjeni tehnički crteži se dijele na: radionički, montažni, instalacijski i šematski crtež.
    Prikazani crtež na slici nazivamo:
    
    1.   montažni crtež
    2.   radionički crtež
    3.   instalacijski crtež
    4.   šematski crtež
51. Za izradu mašina, uređaja i alata koriste se različiti materijali koje nazivamo:
    1.   mašinski materijali
    2.   laki materijali
    3.   teški materijali
    4.   posebni materijali
52. Mašinski materijali dijelimo na:
    1.   metalne, nemetalne i kompozite
    2.   metalne i nemetalne
    3.   metalne i kompozitne
    4.   nemetalne i kompozitne
53. Prema izgledu, boji i osobinama, metalne materijale dijelimo na:
    1.   sve navedene
    2.   crne i obojene,
    3.   nuklearne i plemenite
    4.   vatrostalne
54. Oblast nauke o metalnim materijalima koja proučava fizičke i hemijske osobine i njihovo ponašanje, njihove spojeve i mješavine naziva se:
    1.   metalurgija
    2.   fizika
    3.   hemija
    4.   geografija
55. U postupku proizvodnje željeza, pored rude željeza u visoku peć se dodaje koks, krečnjak i
    1.   staro željezo
    2.   stari papir
    3.   stare krpe
    4.   stare plastične mase
56. Prema načinu proizvodnje sirovo željezo može biti:
    1.   sivo i bijelo
    2.   crno i obojeno
    3.   plemenito i vatrostalno
    4.   plavo i žuto
57. Prikupljanjem i reciklažom metala postiže se:
    1.   sve navedeno
    2.   racionalna ekspoatacija rudnog bogatstva
    3.   smanjena potrošnja energenata
    4.   očuvanje životne sredine
58. Legura (slitina) je mješavina dva ili više elemenata. Jedan od elemenata obavezno mora biti metal.
    1.   TAČNO
    2.   NETAČNO
    3.   
    4.   
59. Leguru željeza i ugljika nazivamo:
    1.   čelik
    2.   bronza
    3.   silumin
    4.   duraluminijum
60. U mašinstvu, plastične mase, gumu, keramiku, staklo, kožu, tekstil, drvo, papir, ljepila i boje ubrajamo u:
    1.   nemetalni materijali:
    2.   metalne materijale
    3.   kompozitne materijale
    4.   legure
61. Smjese dva ili više materijala različitih sastava (metali, keramika, plastične mase) s ciljem postizanja boljih osobina (čvrstoća, tvrdoća, toplinska i električna vodljivost...) nazivamo:
    1.   kompoziti
    2.   metali
    3.   nemetali
    4.   legure
62. Mašinski sklopovi i/ili mašine su sastavljene od:
    1.   mašinskih elemenata
    2.   mašinskih metala
    3.   mašinskih crteža
    4.   zaglavlja i sastavnice
63. Da bi izvršili trajno (nerazdvojivo) spajanje dva ili više mašinskih elemenata koristimo:
    1.   zakovice (zakivke)
    2.   vijke i navrtke
    3.   klinove
    4.   opruge
64. Na slici je prikazan jedan od načina spajanja dva mašinska elementa.
    Za spajanje ove dvije ploče upotrebljeni su:
    
    1.   vijak, podloške i navrtka
    2.   vijak i navrtka
    3.   vijak, klin i navrtka
    4.   čivija i vijak
65. Zakovica se sastoji od glave i stabla, a koriste se za ostvarivanje:
    1.   nerazdvojive veze
    2.   razdvojive veze
    3.   elastične veze
    4.   ništa od navedenog
66. Lemljenje je postupak kojim se spajaju dva ili više mašinskih elemenata (dijelova). Najčešće se lemljenjem spajaju tanji limovi.
    Pored lemilice, paste za čišćenje metala neophodan je i:
    1.   kalaj
    2.   cink
    3.   olovo
    4.   bakar
67. Pojmove: električno, elektrolučno, tačkasto i plinsko povezujemo sa:
    1.   zavarivanjem
    2.   zakivanjem
    3.   lijepljenjem
    4.   lemljenjem
68. Osovine su mašinski elementi koje ubrajamo u:
    1.   elemente za kružno kretanje
    2.   elemente za spajanje
    3.   elemente za pretvaranje kružnog u pravolinijsko kretanje
    4.   elemente za prihvatanje i ublažavanje udara
69. Na slici je prikazana vagonska osovina.
    Kako osovine nose obrtna tijela, a u ovom primjeru točkove, tako su osovine izložene naprezanju na:
    
    1.   savijanje
    2.   uvrtanje
    3.   torziju
    4.   izvijanje
70. Vratila su mašinski elementi koji prenose obrtne momente, odnosno snagu i:
    1.   okreću se zajedno sa elementima za prenošenje kružnog kretanja
    2.   ne okreću se zajedno sa elementima za prenošenje kružnog kretanja
    3.   samo ponekad se okreću se zajedno sa elementima za prenošenje kružnog kretanja
    4.   osciluju zajedno sa elementima za prenošenje kružnog kretanja
71. Ležajevi vrše ulogu oslonca za rukavac osovine ili vratila. Izloženi su opterećenju elemenata koji se na njih oslanjaju.
    Ležajeve prema konstrukciji dijelimo na:
    1.   klizne i kotrljajuće
    2.   valiviti i ravni
    3.   poluklizne i kotrljajuće
    4.   dvoklizni i kaskadni
72. Zupčanici vrše prenošenje sa pogonskog na pogonjeni ____________ neopsrednim (direktnim) kontaktom. Pogonski i pogonjeni zupčanici čine zupčasti par – nazubljenih elemenata.
    
    Koja od ponuđenih riječi (pojmova) nedostaje u rečenici?
    1.   zupčanik
    2.   ležaj
    3.   frikcioni točak
    4.   vijak
73. Remeni prenos se ubraja u indirektni ili posredni prijenos kružnog kretanja.
    
    Njega čine pogonska i pogonjena remenica i
    
    1.   remen (kaiš)
    2.   lanac
    3.   frikcija
    4.   transmisija
74. Izdvojite mašinski element koji ne pripada skupini elemente za pretvaranje kružnog u pravolinijsko kretanje i obratno.
    1.   vratila
    2.   bregaste osovine
    3.   ekscentri
    4.   klipnjače i koljenasta vratila
75. Opruge su mašinski elementi koje ubrajamo u:
    1.   elemente za prihvatanje i ublažavanje udara
    2.   elemente za prenošenje kružnog kretanja
    3.   elemente za vođenje tečnosti i fluida
    4.   elemente za pretvaranje kružnog u spiralno kretanje
76. Cijevi, spojnice i cijevni zatvarači su mašinski elementi koje ubrajamo u:
    1.   elemente za vođenje tečnosti i fluida
    2.   elemente za prenošenje kružnog kretanja
    3.   elemente za prihvatanje i ublažavanje udara
    4.   elemente za pretvaranje kružnog u spiralno kretanje
77. Pomoću pomičnog mjerila moguće je izmjeriti:
    
    1.   vanjske dimenzije predmeta, dimenzije otvora i dubinu rupe
    2.   samo dimenzije otvora
    3.   samo dubinu rupe
    4.   samo vanjske dimenzije predmeta
78. Burgija je radni alat:
    
    1.   bušilice
    2.   glodalice
    3.   kružne pile
    4.   blanjalice
79. Znatno brža, preciznija i kvalitetnija obrada metala obavlja se upotrebom mašina. Mašine koje vrše mehaničku obradu metala korištenjem određenih alata za obavljanje pojedinih radnih postupaka nazivamo:
    1.   alatne mašine
    2.   radne mašine
    3.   pogonske mašine
    4.   električne mašine
80. Prikazane alatke namijenjene su za:
    
    1.   finu obradu
    2.   mjerenje i obilježavanje
    3.   grubu obradu
    4.   sastavljanje dijelova
81. Na slici su prikazane različite alatke i mašine za obradu metala.
    Izdvojite par – alatku i mašinu koje su namijenjene za iste radne postupke.
    
    1.   1 – 4
    2.   1 – 2
    3.   1 – 3
    4.   1 – 5
82. Tokarski stroj - tokarilica obradu radnog predmeta vrši:
    1.   struganjem
    2.   rezanjem
    3.   kružne pile
    4.   električne ručne bušilice
83. Pomoću računara i odgovarajućeg računarskog programa moguće je kontrolisati i upravljati radom:
    1.   CNC mašine
    2.   električne ručne brusilice
    3.   kružne pile
    4.   električne ručne bušilice
84. Tokom izrade predmeta (mašinskih dijelova) od metala radne postupake (obradu metala) izvršavamo određenim redoslijedom. Navedene radne operacije su ispisane nasumično.
    1. sječenje i/ili rezanje
    2. prenošenje dimenzija (nacrta) na materijal
    3. turpijanje
    4. bojenje
    5. savijanje
    6. spajanje dijelova
    Vaš zadatak je da odredite tačan redoslijed radnih postupaka.
    1.   2 – 1 – 3 – 5 – 4 – 6
    2.   1 – 2 – 3 – 5 – 6 – 4
    3.   2 – 1 – 5 – 3 – 4 – 6
    4.   1 – 3 – 2 – 4 – 6 – 5
85. Tokom izrade predmeta (mašinskih dijelova) od metala radne postupake (obradu metala) izvršavamo određenim redoslijedom. Navedene radne operacije su ispisane nasumično.
    1. sječenje i/ili rezanje
    2. prenošenje dimenzija (nacrta) na materijal
    3. turpijanje
    4. bojenje
    5. savijanje
    6. spajanje dijelova
    Na slikama su prikazane alatke i mašine za obradu metala.
    Pridružite alatku radnom postupku.
    
    1.   1 – b ; 2 – c ; 3 – a ; 4 – d
    2.   1 – a ; 2 – c ; 3 – b ; 4 – d
    3.   1 – b ; 2 – a ; 3 – c ; 4 – d
    4.   1 – d ; 2 – c ; 3 – a ; 4 – b
86. Dvotaktni motor je:
    
    1.   pogonska mašina
    2.   radna mašina
    3.   kombinovana mašina
    4.   dvotaktni motor nije mašina
87. Prema principu rada (broju taktova) motore sa unutrašnjim sagorijevanjem dijelimo na:
    1.   dvotaktne i četverotaktne
    2.   jednotaktne i dvotaktne
    3.   dvotaktne i trotaktne
    4.   monotaktne i četverotaktne
88. Na slici je prikazana šema četverotaktnog benziskog motora. Iz samog naziva proizilazi da ima četiri takta. Nazivi taktova ispisani su nasumično.
    Vaš zadatak je da odredite pravilan redoslijed taktova u jednom radnom ciklusu.
    1 – širenje (ekspanzija)
    2 – sabijanje
    3 – izduvavanje
    4 – usisavanje
    
    1.   4 – 2 – 1 – 3
    2.   1 – 2 – 3 – 4
    3.   1 – 3 - 2 – 4
    4.   2 – 1 – 3 – 4
89. Tehnička disciplina, koja se bavi izradom i unapređivanjem robota, automata upravljanih računarima, koristeći programe i informacije prikupljene elektronskim osjetilima – senzorima, naziva se:
    1.   robotika
    2.   informatika
    3.   automatika
    4.   mehatronika
90. Industrijski robot je višenamjenski __________ konstruisan i izgrađen tako da može obavljati različite zadatke.
    
    Koja od ponuđenih riječi (pojmova) nedostaje u rečenici?
    1.   uređaj
    2.   računar
    3.   motor
    4.   mašinski element
91. Naprave (uređaji) koji zamjenjuju ljudski rada na mjestima ili u procesima koji mogu prouzrokavati zdravstvene probleme ili povrede i izvršenje zadatka sa velikom pouzdanošću, tačnošću, dugotrajnošću u radu i mogućnošću reprogramiranja za druge zadatke, nazivamo:
    1.   roboti
    2.   računari
    3.   automati
    4.   alati
92. Skraćeni naziv za motore sa unutrašnjim sagorijevanjem je:
    1.   SUS
    2.   SOS
    3.   MOS
    4.   MUS
93. Vijak je mašinski element za ostvarivanje razdvojive veze.
    Osnovni dijelovi vijka su: glava, stablo i:
    1.   navoj
    2.   utor
    3.   zavoj
    4.   ništa od navedenog
94. Kod Dizelskih motora sa unutrašnjim sagorijevanjem gorivo se:
    1.   ubrizgava
    2.   usisava
    3.   isisava
    4.   usporava
95. Koja od navedenih operacija predstavlja operaciju obrade metala bez skidanja strugotine?
    1.   presovanje
    2.   brušenje
    3.   brušenje
    4.   glodanje
96. U savremenoj tehnologiji, sve češće se za spajanje mašinskih dijelova koriste ljepila.
    Lijepljenjem se spajaju tanki limovi, termički osjetljivi materijali, ili elementi kod kojih se pored spajanja zahtijeva i:
    1.   zaptivanje između elemenata koji se spajaju
    2.   zaštita elemenata koji se spajaju
    3.   podmazivanje elemenata koji se spajaju
    4.   kaljenje elemenata koji se spajaju
97. Kretanje od tačke do tačke „POINT-TO-POINT MOTION“ karakteristično je za:
    1.   kretanje robota
    2.   kretanje automobila
    3.   kretanje pješaka
    4.   kretanje alata
98. Koji od navedenih materijala ubrajamo u legure?
    1.   Čelik
    2.   Bakar
    3.   Aluminijum
    4.   Željezo
99. Mesing (mjed) je legura koja se proizvodi miješanjem:
    1.   bakra i cinka
    2.   aluminija i bakra
    3.   sivog i bijelog sirovog gvožđa
    4.   aluminija i ugljika
100. Robotika je:
     1.   nauka koja izučava način rada i primjenu robota.
     2.   nauka koja izučava estetiku robota.
     3.   nauka koja isključivo izučava primjenu robota.
     4.   nauka koja izučava robote u saobraćaju.
101. U elektrotehnici i elektronici za mjerenje električnih veličina, kao što su: napon, struja i otpor, koristimo univerzalne ili specijalne mjerne instrumente.
     Za mjerenje jačine struje koristimo:
     1.   ampermetar
     2.   galvometar
     3.   voltmetar
     4.   ommetar
102. U obnovljive izvor energije ubrajamo:
     1.   Sunce
     2.   ugalj
     3.   nafta
     4.   plin
103. U električnom strujnom kolu, prekidač je namijenjen za:
     1.   uspostavljanje i prekidanje strujnog kola
     2.   uspostavljanje strujnog kola
     3.   prekidanje strujnog kola
     4.   gašenje svjetla
104. U neobnovljive izvore energije ubrajamo:
     1.   ugalj
     2.   voda
     3.   vjetar
     4.   Sunce
105. Električni kućni uređaj koji električnu energiju pretvara u toplotnu je:
     1.   rešo
     2.   usisivač
     3.   bušilica
     4.   brusilica
106. Za ostvarenje radio-veze potreban je:
     1.   radio-predajnik i radio-prijemnik
     2.   mikrofon i zvučnik (slušalica)
     3.   TV predajnik i TV prijemnik
     4.   kamera i TV prijemnik
107. Da bi se ostvarila radio-veza potreban je predajnik i prijemnik, a prenos signala vrši se elektromagnetnim (radio) talasima. Međutim, za prenos govornog niskofrekventnog signala između predajnika i prijemnika
     potrebni su visokofrekventni elektromagnetni talasi.
     Visokofrekventne talase proizvodimo u:
     1.   oscilatoru
     2.   izlaznom pojačalu
     3.   modulatoru
     4.   visokofrekventnom pojačalu
108. Elektromotor se sastoji iz pokretnog i nepokretnog dijela.
     Nepokretni dio elektromotora je:
     
     
     1.   stator
     2.   rotor
     3.   reduktor
     4.   kolektor
109. Hidroelektrane su energetska postrojenja koja za svoj rad koriste:
     1.   potencijalnu (i kinetičku) energiju vode
     2.   toplotnu energiju
     3.   prirodni ili obogaćeni uran
     4.   Sunčevu energiju
110. U sistemu radio-veze, vrši se prenošenje govora, muzike i drugih zvučnih signala između predajnika i prijemnika.
     Za prijenos signala, između radio-predajnika i radio-prijemnika:
     1.   elektromagnetne talase
     2.   žičane provodnike
     3.   optičke kablove
     4.   energiju vjetra
111. U elektrotermičke kućne aparate ubrajamo:
     1.   peglu
     2.   mašinu za pranje rublja
     3.   mikser
     4.   bušilicu
112. Kombinovani električni kućni aparati pretvaraju električnu energiju u:
     1.   u toplotnu i mehaničku
     2.   samo u toplotnu
     3.   samo u mehaničku
     4.   ništa od navedenog
113. U električnoj kućnoj instalaciji, napon u monofaznim utičnicama iznosi:
     1.   220 V
     2.   110 V
     3.   380 V
     4.   1000 V
114. Koju jedinicu koristimo za evidentiranje potrošnje (utrošak) električne energije?
     1.   kWh
     2.   k
     3.   W
     4.   h
115. Električni grijači se izrađuju od materijala koji imaju:
     1.   veliki otpor
     2.   mali otpor
     3.   zanemarljivo mali otpor
     4.   dobra izolaciona svojstva
116. Materije koji pružaju mali otpor prolazu slobodnih elektrona nazivamo:
     
     1.   električni provodnici
     2.   poluprovodnički elementi
     3.   električni otpornici
     4.   električni izolatori
117. Osigurač je uređaj koji služi za zaštitu električnog kola od protoka veće struje nego što je dozvoljena (predviđe¬ne).
     Osigurač se po pravilu postavlja na:
     1.   fazni vod
     2.   nulti vod
     3.   vod uzemljenja
     4.   fazni i nulti vod
118. U električnoj kućnoj instalaciji, napon izmeđe faze i nule iznosi:
     1.   220V
     2.   110V
     3.   380V
     4.   12V
119. Elektrotoplotni kućni uređaji pretvaraju električnu energiju u:
     1.   toplotnu
     2.   svjetlosnu
     3.   hemijsku
     4.   mehaničku
120. Spoj četiri diode, namijenjene za ispravljanje naizmjenične u istosmjernu struje nazivamo:
     
     
     1.   Grecov spoj
     2.   Voltin spoj
     3.   Teslin spoj
     4.   Edisonov spoj
121. Jedinica za električni otpor je:
     1.   om
     2.   amper
     3.   volt
     4.   wat
122. Tranzistor je poluprovodnički element koji ima funkciju pojačanja signala, regulatora napajanja ili prekidača u di¬gitalnoj tehnici.
     Tranzistor ima tri izvoda, i to:
     
     1.   bazu, emiter i kolektor
     2.   ništa od navedenog
     3.   rotor, emiter i kolektor
     4.   stator, emiter i kolektor
123. Na slici prikazane pasivne poluprovodničke elemente nazivamo:
     
     1.   otpornici
     2.   zavojnice
     3.   kondenzatori
     4.   tranzistori
124. Mašinu koja pretvara mehaničku u električnu energiju nazivamo:
     1.   generator
     2.   transformator
     3.   kalkulator
     4.   kondenzator
125. Osnovni dijelovi tranzistora su: emitor (E); baza (B) i?
     1.   kolektor (C)
     2.   faza (F)
     3.   nula (N)
     4.   uzemljenje ()
126. Elektronski elementi koji utiču na promjenu međusobnog odnosa električnih veličina (struja, napon) su:
     1.   pasivni elementi
     2.   aktivni elementi
     3.   pomoćni elementi
     4.   neutralni elementi
127. Područje elektrotehnike koje se bavi proučavanjem, proizvodnjom, raspodjelom i potrošnjom električne energije naziva se:
     1.   elektroenergetika
     2.   elektronika
     3.   elektroakustika
     4.   telekomunikacije
128. Električni uređaj pomoću kojeg se izmjenična struja visokog napona može, bez značajnijih gubitaka ukupne električne. energije, pretvoriti ( transformisati) u struju niskog napona i obratno je:
     
     1.   transformator
     2.   agregat
     3.   baterija
     4.   akumulator
129. Područje elektrotehnike koje se bavi proučavanjem kretanja elektrona kroz vakum, gasove i poluprovodnike naziva se:
     1.   elektronika
     2.   radiokomunikacije
     3.   elektroenergetika
     4.   elektroakustika
130. Električna struja je:
     1.   usmjereno kretanje elektrona u zatvorenom strujnom krugu
     2.   usmjereno kretanje atoma kroz provodnik u zatvorenom strujnom krugu
     3.   usmjereno kretanje neutrona kroz provodnik u zatvorenom strujnom krugu
     4.   usmjereno kretanje protona u zatvorenom strujnom krugu
131. U električnoj instalaciji, uzemljenje je:
     1.   spajanje metalnog kućišta uređaja sa metalnom pločom u zemlji
     2.   spajanje metalnog kućišta sa nultim provodnikom
     3.   spajanje metalnog kućišta sa betonom
     4.   spajanje metalnog kućišta sa zemljom
132. U poluprovodničke aktivne elemente ubrajamo:
     
     1.   diode
     2.   otpornik
     3.   kondenzator
     4.   zavojnica
133. Oscilatorno kolo, detektorskog radio prijemnika, čine:
     1.   zavojnica i promjenljivi kondenzator
     2.   zavojnica i dioda
     3.   zavojnica i kondenzator
     4.   zavojnica i tranzistora
134. Na slici je prikazana:
     
     1.   blok šema radio-veze
     2.   blok šema telegrafije
     3.   blok šema sistema televizije
     4.   blok šema kablovske televizije
135. Uređaj koji mjeri i registruje električ¬nu energiju isporučenu potrošaču, nazivamo:
     1.   električno brojilo
     2.   električna instalacija
     3.   električno trošilo
     4.   električni registrator
136. Prikazani električni kućni uređaj ubrajamo u:
     
     1.   kombinovane
     2.   eketrotoplinske
     3.   elektromehaničke
     4.   ništa od navedenog
137. U telefonu mikrofon je namijenjen za
     1.   pretvaranje govora i drugih zvučnih signala u električni signal
     2.   pretvaranje govora i drugih tekstova u električni signal
     3.   pretvaranje električni signal u govora i zvučne signale
     4.   reprodukciju zvuka
138. U radio-vezi, modulator je uređaj koji je namijenjen za:
     1.   spajanje niskofrekventnog i visokofrekventnog signala
     2.   pojačanje niskofrekventnog signala
     3.   izdvajanje niskofrekventnih iz visokofrekventnih signala
     4.   emitovanje elektromagnetnih talasa
139. U radio-vezi, demodulator je osnovni dio:
     1.   prijemnika
     2.   predajnika
     3.   relejne stanice (primopredajnika)
     4.   NF pojačala
140. Za proizvodnju struje na biciklu koristimo:
     
     1.   dinamo mašina
     2.   agregat
     3.   akumulator
     4.   foto-panel
141. U baterijama i akumulatorima:
     1.   hemijska enegrija se pretvara u električnu energiju
     2.   električna enegrija se pretvara u hemijsku energiju
     3.   hemijska enegrija se pretvara u toplinsku energiju
     4.   hemijska enegrija se pretvara u mehaničku energiju
142. Na zaštitne kontakte na utičnicama i utikačima spajamo:
     
     1.   vod (provodnik) uzemljenja
     2.   fazni vod (provodnik)
     3.   nulti vod (provodnik)
     4.   niti jedan
143. Na slici je prikazan elektromotor koji je osnovni dio:
     
     1.   elektromehaničkih kućnih aparata
     2.   telekomunikacijskih sistema
     3.   radio-prijemnika
     4.   elektrotoplinskih kućnih aparata
144. Prikazana oznaka sa strelicama razli¬čite dužine i boje sa slovnim oznakama od A do G, na električnim kućni aparatima, predstavlja:
     
     1.   energetski razred
     2.   bežičnu komunikaciju
     3.   talasnu dužinu
     4.   Morzeovu abecedu
145. Na slici je prikazano nekoliko modela grijača.
     Oni predstavljaju osnovni dio:
     
     1.   elektrotoplinskih kućnih aparata
     2.   elektromehaničkih kućnih aparata
     3.   elektromotora
     4.   agregata
146. Električna pegla pretvara električnu energiju u toplotnu. Grijač zagrijava grijnu ploču kojom se vrši peglanje (gla¬čanje) rublja.
     Za regulaciju temperature koristimo:
     
     1.   bimetalni prekidač
     2.   utikač sa uzemljenjem
     3.   rezervoar sa vodom
     4.   grijnu ploču
147. Bežični telefon je kombinacija:
     1.   telefona i radio-primopredajnika (baze)
     2.   telefona i teleprintera
     3.   telefona i radio-prijemnika
     4.   telefona i faxa
148. Princip razmjene informacija preko dogovorenog sistema znakova nazivamo:
     1.   komunikacija
     2.   elektrifikacija
     3.   magnetizacija
     4.   robotizacija
149. Savremene digitalne kamere pomoću objektiva usmjeravaju svjetlost na elektronski senzor. Elektronski svjetlosni senzor čini više miliona fotodioda koje bilježe jakost svjetla koje prime i tu vrijednost pretvaraju u električni napon.
     Elektronski svjetlosni senzor ima zadatak da:
     
     1.   pretvara svjetlost u električni signal.
     2.   pretvara svjetlost u toplotu
     3.   pretvara svjetlost u govor
     4.   pretvara svjetlost u svjetlost
150. Hladnjak je namijenjen da održava nisku temperaturu radi dugotrajnijeg čuvanja namirnica i hrane.
     U hladnjaku se nalazi zatvoreni sistem koji sačinjavaju:
     − elektromotor sa kompresorom,
     − kondenzator,
     − kapilarne cijevi,
     − termoregulator i
     
     1.   isparivač
     2.   rapršivač
     3.   stator sa kolektorom
     4.   kolektor sa rotorom